Kategorija: Arhiva novosti

Biti će riječi o aktualnim svemirskim misijama i planovima u bližoj budućnosti. Među izuzetno važnim znanstvenim ciljevima nalaze se  najveći asteroidi Sunčevog sustava i kometi. Uspješno se nastavlja let sonde u susret dalekom patuljastom planetu Plutonu. Posebno će biti riječi o novim raketama – nosačima i svemirskim brodovima.

Ulaznice po cijeni od 15 kn mogu se kupiti na blagajni muzeja u radno vrijeme.

Tehnički muzej, Zagreb, Savska cesta 18, tel. 48 44 050

Dne 22. ožujka planet Saturn stići će u položaj opozicije sa Suncem.
Zato sada to nebesko tijelo možemo promatrati tijekom cijele noći. Saturn je najdalji planet koji se vidi golim okom. Posjetitelji će se u planetariju upoznati sa položajem Saturna na našem nebu u različito doba noći. Ovom prilikom biti će prikazane i fascinantne snimke koje je poslala međuplanetarna letjelica "Cassini" koja se već šestu godinu nalazi u orbiti oko Saturna, snimajući njegove veličanstvene prstenove i egzotične mjesece.

Ulaznice po cijeni od 15 kn mogu se kupiti na blagajni muzeja u radno vrijeme.

Tehnički muzej, Zagreb, Savska cesta 18, tel. 48 44 050

Treće predavanje pod naslovom „Eruptivni proces u Sunčevoj atmosferi“ koje organizira Institut Ruđer Bošković i Hrvatsko astronomsko društvo održati će se u četvrtak, 25.02.2010 u 16h na Institutu Ruđer Bošković u dvorani III krila. Predavač je prof. dr. sc. Bojan Vršnak (Opservatorij Hvar, Geodetski Fakultet), a sažetak predavanja u pdf-u možete pogledati ovdje.

   Sve je počelo prije nekoliko godina kada je nabavljen teleskop što je pokrenulo zanimanje za astrofotografiju, gdje se je nekolicina pojedinanca ponesena ljepotom svemira i željom za novim saznanjima odlučila za pokretanje udruge.

   Unatoč velikim željama i planovima AD Vega je za sada malo društvo, što je prepoznao i grad čakovec, te ustupio društvu na korištenje zvjezdarnicu u prigradskom mjestu Savska Ves koja na tom području postoji još od 1971. godine. Na zvjezdarnici je i teleskop, motorizirani refraktor Tasco 108/1600 mm kojeg je još 1974. godine nabavilo tadašnje AD čakovec. Nažalost zvjezdarnica dugo vremena nije bila korištena i potrebna je obnova, kako samog objekta tako i teleskopa. 
  
   Cijeli projekt krenuo je zahvaljujući dvojici entuzijasta: Zoranu Novaku i Miroslavu Smoliću, koji su i izabrani za predstavnike društva. Sa obzirom na veliki interes mladih jedan od planova je zvjezdarnicu jednog dana pretvoriti u edukacijski centar. 

Pitanje prirode struje koja će postati opće primijenjena u prijenosu energije na daljinu otvoreno je 1890. kada je aktualizirano pitanje načina korištenja energetskoga potencijala rijeke Niagare. Glavni protagonisti elektrifikacije Amerike i lideri dvije vodeće elektro-kompanije Edison i Westinghouse, imali su različite stavove oko pitanja prirode struje koju treba koristiti u prijenosu, izmjenične ili istosmjerne. Suprotstavljeni stavovi doveli su do stanja koje je opisano kao „rat struja“. U pozadini ovog „rata“ stajali su krupni investitori koje su predvodili J. P. Morgan, Darius Ogden Mills i John Jacob Astor.

1893. Početak javnog rada centrale dogodio se u ponoć 15/16. 11. 1896. Nakon prvog obilaska Niagare, Tesla je zapisao u knjigu utisaka: „Ja sam u New Yorku, ali je moje srce na Niagari.“
Već od 1895. stručnjaci, članovi kraljevskih porodica, znatiželjnici i radoznali putnici u velikom broju su počeli da dolaze na Niagaru. Samo u prvoj godini rada posjetili su je predstavnici 31 naroda. Posjetioci Niagare i danas u njoj vide „ne samo odvažan inženjerski i privredni poduhvat, nego i golemi korak u pravom smjeru, označen egzaktnom naukom i čovjekoljubljem“, kako je Tesla uočio 1897. godine.

Među osobama iz poslovno-financijskog svijeta SAD-a, čije su odluke imale presudan utjecaj na tok elektrifikacije i industrijalizacije te zemlje, izdvaja se ime John Pierpont Morgana (1837-1913).
Položaj koji je obitelj Morgan imala krajem 19. i početkom 20. stoljeća građen je duže od jednog stoljeća. Počeci trgovinskog, financijskog i ekonomskog poslovanja te društvenog utjecaja obitelji sežu do 18 stoljeća. Devedesetih godina 19 stoljeća J. P. Morgan već je imao poziciju koja će mu omogućiti da u narednim godinama stekne vodeću ulogu u međunarodnom ekonomskom poslovanju. Do danas se smatra jednom od centralnih figura koja je kreirala modernu svjetsku ekonomiju. Kompanije čijem je stvaranju doprinio postoje i danas – General Electric, United States Steel Corporation (U.S. Steel) i AT&T.
U odnosu prema Tesli, Morgan je osoba koja će indirektno i direktno utjecati na sudbinu primjene Teslinih patenata. Indirektno kada je riječ o primjeni Teslinih patenata na Niagari, a direktno u slučaju primjene Teslinih patenata iz područja bežičnog prijenosa energije i financiranja njegovih eksperimenata na Long Islandu.

Nikola Tesla dobro je poznat po svojim izumima na polju elektrotehnike. No manje su poznata njegova uglavnom dosad nepriznata otkrića iz fizike, koja su prethodila priznatim otkrićima drugih fizičara kojima je dodijeljeno skoro desetak Nobelovih nagrada (elektron, rendgenske zrake, kozmičke zrake, laser, nuklearne pretvorbe, logički sklopovi, električna svojstva bioloških stanica itd.).

Predavanje donosi osvrt na recepciju predavanja o prosudbi Teslinog nasljeđa i njegove energetsko-moralne paradigme, pod naslovom: Kritičke prosudbe nasljeđa Nikole Tesle važne za suvremenu znanost i društvo, što ga je T. Petković održao na svjetskom 23. kongresu o povijesti znanosti i tehnologije (ICHST 2009) u Budimpešti, 28. srpnja – 2. kolovoza 2009. Kongres je bio posvećen prirodnim i tehničkim znanostima i tehnologiji, povijesti i filozofiji znanosti, a sudjelovalo je 1300 registriranih sudionika iz 60 zemalja. Teslino nasljeđe na Sveučilištu u Zagrebu, navedeno je prilozima eminentnih sveučilišnih profesora fizike i elektrotehnike (I. Supek, M. Paić, V. Lopašić, T. Bosanac, V. Muljević, …) koje nadovezuju suvremeni istraživači, povjesničari i studenti u Hrvatskoj. U ovme predavanju naglašava se trajna inspiracija inženjerima, fizičarima, studentima i povjesničarima Teslinim djelom, što je bio i metodološki princip nastajanja referata za 23. ICHST, za kojeg je predsjednik DHST-a prof. dr. R. L. Numbers (Sveučilište Wisconsin) preporučio da bude "kritička prosudba Teslinog nasljeđa, a ne slava njegovih dostignuća". Najnoviji proboj u zadnjih nekoliko godina, uvažavajući Teslino nasljeđe, napravio je M. Soljačić i suradnici (MIT, 2007 – 2009) razvijajući metodu neradijativnog prijenosa snage, na malim udaljenostima od nekoliko metara za napajanje komunikacijske elektronike (prijenosna računala, roboti, mobiteli, …). Soljačić i suradnici izračunali su i poopćili metodu dvaju rezonantnih objekata (npr. velikih zavojnica s desetak ili više zavoja ili dvaju dielektričnih diskova) koji prenose snagu u tzv. jakom režimu vezanja, na frekvenciji oko 10 MHz i valnoj duljini od 30 metara. Najnoviji proračuni koji uračunavaju sve moguće gubitke u prijenosu i apsorpciji elektromagnetskog zračenja dvaju rezonantnih objekata, uvažavajući i slučajno ljudsko biće u tome činu, dosežu teorijsku efikasnost prijenosa snage veću od 60%.
U drugome dijelu predavanja student 3. godine FER-a Dalibor Gašić (preddiplomski studij: Elektrotehnika i informacijska tehnologija, modul: Elektronika) ukratko će prikazati svoj završni rad pod naslovom: Problem prijenosa elektromagnetske snage na blizinu ( mentor: T. Petković). U izlaganju će se napose opisati najnoviji proračuni i rezultati pokusnih uređaja za prijenos elektromagnetske snage na udaljenostima od nekoliko metara.

U četvrtak, 28. siječnja 2010. u 18 sati u planetariju Tehničkog muzeja (Zagreb, Savska cesta 18) održati će se popularno predavanje za građanstvo na temu "Opozicija crvenog planeta". U srijedu 27. siječnja Mars će biti najbliže Zemlji (99 milijuna kilometara). U petak, 29. siječnja planet Mars biti će u opoziciji sa Suncem tj. na suprotnoj strani od Sunca. Na našem noćnom nebu, kada je vedro, Mars se sada vidi cijele noći, od večeri do svitanja. Posjetitelji će se u planetariju upoznati sa položajem crvenog planeta na našem nebu u različito doba noći. Posebno će biti riječi o sondama koje trenutno kruže oko Marsa i automatiziranim roverima koji već šestu godinu rade na površini tog planeta.

Sažetak:
Živimo u doba velikih napredaka u opažačkoj radio astronomiji. Trenutno postoji nekoliko globalnih radio-astronomskih projekata vezanih ili uz unapređenje postojećih ili izgradnju novih instrumenata koji ce ostvariti proboj u osjetljivosti i razlučivosti radio astronomskih opažanja. U predavanju ću dati pregled najnovijih rezultata vezanih za radio svojstva te razvoj galaksija baziranih na današnjim state-of-the-art radio pregledima neba. Predavanje ću završiti perspektivom novih radio opažanja s instrumentima koji danas tek postaju operativni.

Razvoj velikih infracrvenih teleskopa i detektora u posljednjih desetak godina omogućio je astronomima uvid u do tada neotkrivene tajne svemirske prašine, te zapanjujuća otkrića cijelog niza novih fenomena, posebno oko mladih zvijezda. Nova istraživanja ukazala su na izvanredan značaj prašine u astronomiji, posebno u rađanju i evoluciji zvijezda, ali i u galaktičkoj astronomiji. Prašina je postala neizostavan element prilikom istraživanja ranih i vrlo kasnih faza zvjezdane evolucije.

Veliki broj različitih spojeva, molekula, pravilnih i nepravilnih struktura zaintrigirali su astronome, a posebno mjesto pripada cijelom nizu ugljikovodika koji predstavljaju bazu života na Zemlji. Danas je poznato da oko mladih zvijezda nastaju prašinasti diskovi i ovojnice koji dovode do nastanka protoplanetarnih diskova u kojima se rađaju planeti. Stoga je istraživanje takvih diskova, posebno njihovog razvoja, jedno od ključnih pitanja moderne astronomije.

Intenzivni razvoj infracrvene interferometrije omogućio je promatranje vrlo sitnih detalja prašinastih diskova i ovojnica, na skalama dovoljno malim za razvoj planeta poput Zemlje. U posljednjim fazama razvoja zvijezda, neposredno prije smrti, hladnije zvijezde postaju izrazito aktivne u izbacivanju molekula i atoma koji se kondenziraju u prašinastu ovojnicu. O svemu ovome, pa i više, reći će nam dipl.inž. Tomislav Jurkić s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci.

Predavanje će se održati na Zagrebačkoj zvjezdarnici (Opatička 22) u srijedu 20.1.2010. s početkom u 20 sati. Ulaz je slobodan.

(Preneseno sa stranica Zagrebačke zvjezdarnice.)