Međunarodni astronomski kamp za mlade – IAYC 2010

46. po redu Međunarodni astronomski kamp za mlade (International Astronomical Youth Camp – IAYC) održati će se od 1. do 21. kolovoza 2010. godine u malom gradiću Klingenthal na istoku Njemačke. Svakog ljeta u ovom kampu sudjeluju srednjoskolci i studenti iz najrazličitijih krajeva svijeta. Tokom 3 tjedna kampa, sudionici će u jednoj od 7 ponuđenih radnih grupa, uz pomoć voditelja i prijatelja, raditi na projektu iz područja astronomije ili s njome povezanih znanosti. Iako je raspored vremena u kampu prilagođen astronomima i noćnom promatranju neba, kamp nudi i cijeli niz ne-astronomskih aktivnosti kao što su grupne igre, radionice, izleti, sportske aktivnosti i slično. Dolazak u kamp
je izvrsna prilika da se kroz astronomiju upoznavanju ljudi iz svih krajeva svijeta –
različitih kultura i navika – koji obično ostaju prijatelji dugo nakon
završetka kampa.

Hostel u Klingenthalu u kojem će sudionici biti smješteni.IAYC (www.iayc.org)
je
skraćenica za International Astronomical Youth Camp, ili na
hrvatskom – Međunarnodni astronomski kamp za mlade. Već više od 45
godina, svako ljeto održava se na nekom drugom mjestu u Europi. Ove
godine održat će se u Njemačkoj (Klingenthal), prošle godine bio je u
Poljskoj, a prije toga u
češkoj, španjolskoj, Francuskoj, pa čak i u državama
Sjeverne Afrike!

Sedamdesetak mladih zainteresiranih za
astronomiju ili s njom povezane znanosti druže se i rade na individualnim projektima tijekom tri
tjedna, pod vodstvom deveteročlanog tima studenata – volontera iz svih
dijelova Europe. IAYC nije ljetna škola i nema predavanja ; svaki
sudionik istražuje i otkriva dio astronomije koji ga zanima uz pomoć
prijatelja iz cijelog svijeta, tvoreći tako jedinstvenu atmosferu
izmješanih kultura koja je specifična za ovaj kamp.

Sudionik može biti bilo tko stariji od
16 i mlađi od 24 godine s interesom za astronomiju. Nikakvo predznanje
nije nužno, bitan je interes za znanost općenito ili specifično za
astronomiju, te volja da se u tri tjedna završi vlastiti mali projekt.
Službeni jezik kampa je engleski, pa se očekuje sposobnost
sporazumijevanja na engleskom bez korištenja rječnika. Dolazak u kamp
je izvrsna prilika za upoznavanje ljudi iz svih krajeva svijeta –
različitih kultura i navika – koji obično ostaju prijatelji dugo nakon
završetka kampa.

 Na kampu će biti i astrofotografije...Život
u kampu organiziran je tako da odgovara astronomskim aktivnostima.
Nakon cijele noći promatranja, ustaje se oko podne, kada se poslužuje
doručak. Nakon njega slijede dva sata rada na projektu unutar radne
grupe koju sudionik može odabrati već pri slanju prijave za
sudjelovanje. Nakon rada, u slobodno vrijeme, organiziraju se sportska
natjecanja, radionice plesa i različitih vještina ili se sudionici
jednostavno druže… kako kome odgovara. Nakon ručka u 18 sati, slijedi
neastronomski program – organizirano druženje svih sudionika kampa u
grupnim igrama, prezentaciji vlastite kulture, ratu vodenim balonima,
natjecanju u gradnji, improviziranju lutkarske predstave… Od 22 sata
do večere u ponoć ponovno se radi, a nakon toga – ako vremenske prilike
dopuštaju – slijede astronomska promatranja teleskopima! Jedan dan u
tri tjedna provodi se na izletu u prirodi, a jedan dan je u potpunosti
slobodan od organiziranih aktivnosti.

Radne grupe su uvijek organizirane tako da se
nađe ponešto za svakoga. Svaka grupa ima 7 do 9 članova i voditelja
koji je bio sudionik kampa nekoliko puta. Na projektima se radi
individualno ili u manjima timovima od dvoje ili troje. Voditelj ima
dužnost pomagati svim članovima radne grupe, no na njima je odluka
koliko će izazovan problem odabrati, na koji će ga način riješiti i
kako će ga na kraju kampa prezentirati u izvješću koje će biti izdano u
obliku knjige zajedno s projektima svih ostalih sudionika. Projekt ne
mora uopće biti velik i težak, bitnije je da bude zanimljiv i izazovan
onome tko se njime bavi! Teme koje će biti pokrivene u radnim grupama,
a i neke ideje za projekte, nalaze se u opisima radnih grupa na
stranici www.iayc.org/next_camp.php.

IAYC organizira nevladina udruga IWA
e.V., registrirana u Njemačkoj. članovi su studenti
i mladi znanstvenici s velikim iskustvom u organizaciji ovakvih
kampova. Udruga nema nikakvih financijskih interesa u organizaciji
kampa – svi članovi su volonteri koji su i sami ranije sudjelovali u
kampu. Među članovima ima i Hrvata, koji vam mogu dati informacije o kampu i pomoći oko organizacije nezaboravnog putovanja! Službena informativna e-mail adresa (za engleski jezik) je
info@iayc.org Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
.

Slike s kampova proteklih godina pogledajte ovdje i ovdje!

Predstavljanje knjige „Zvjezdane vatre dalekog svemira“

U utorak, 22. Prosinca 2009. godine u Profil Megastore (Bogovićeva 7, Zagreb) sa početkom u 18 sati biti će predstavljena nova knjiga iz fizikalne astrognozije – „Zvjezdane vatre dalekog svemira“ od prof. dr. sc. Vladisa Vujnovića. O knjizi će govoriti prof. Vujnović i urednica Suzana šijan. Flyer za ovu manifestaciju možete pogledati ovdje.

Žene u astronomiji

U petak 11. prosinca 2009. godine s početkom u 09:00 sati, u prostorijama Zvjezdarnice Zagreb, Opatička 22, održat će se stručni skup Nastavne sekcije HAD-a povodom Međunarodne godine astronomije, pod nazivom ŽENE U ASTRONOMIJI.

Program:

9:00 Svečano otvorenje
9:30 dr.sc. Snježana Paušek-Baždar: Žene u povijesti prirodoslovnih znanosti
10:15 doc. dr.sc. Rajka Jurdana-šepić: Astronomkinje kroz povjest
11:00 Tatjana Kren, prof.: Hrvatske ljubiteljice astronomije krajem 19. st. i u prvoj polovici 20. st.
11:30 Suzana šijan, prof.: Pregled astronomskih izdanja hrvetskih autora
11:50 prof.dr.sc. Marijena Krsnik-Rasol: Egzobiologija
12:30 Kratke prezentacije znanstvenica astronomkinja
14:30 – 17:30 Radionice
17:30 – 18:30 Svečano zatvaranje

Meteori – golim okom

Početkom prosinca 2009 izlazi knjiga Meteori – golim okom autora Nikole Biliškova. Vjerujemo korisna knjiga za sve astronome, pogotovo one koji se specijaliziraju za opažanje i kartografiju meteora.

Naslov "Meteori – golim okom" govori da su tema knjige meteori, i to viđeni golim okom. Knjiga je, dakle, posvečena dobroj staroj vizualnoj metodi promatranja, metodi u kojoj nam nije potrebna nikakva instrumentacija, osim nasih očiju.

Podijelio sam je u dvije cjeline. U prvom dijelu obrađeni su sami meteori. Tu sam pratio razvitak naše spoznaje tog fenomena. Prvo je poglavlje zato posvečeno mitologiji. Možda će takvo otvaranje knjige nekoga iznenaditi, ali mitološke predodžbe prethode znanosti. A znanost o meteorima ima svoju povijest, koja je obrađena u 2. poglavlju. Tu je, naravno, obrađena i povijest meteorske astronomije u Hrvatskoj. Ovdje su ostale mnoge rupe i nepoznanice, ali to je prvi put da je povijest meteorske astronomije u Hrvatskoj dana na jednom mjestu. Slijedi poglavlje u kojemu govorim o suvremenim predodžbama o meteorima. Poglavlje se zove "što su meteori?" i u njemu su dani osnovni koncepti, a naći ćete u njemu i nomenklaturu, koja je konačno morala biti napisana, zbog mnogih terminoloških dubioza što stalno prate meteorsku astronomiju u nas. Slijedi fizika meteorskih pojava, poglavlje u kojem je detaljno obradena interakcija meteoroida s atmosferom. I tu završava prvi dio knjige.

Drugi dio knjige se zove "Promatranje meteora", a mogao sam ga nasloviti i "što ja mogu učiniti?" ili "Kako možemo doprinijeti znanju o meteorima?" Taj dio kreće s poglavljem "Promatranje meteora", gdje je iznesena "kuharica", tj. kako promatrati, šta zapisivati (snimati na diktafon ili slično), sto činiti kad nam iznad glava bijesni meteorska oluja, kako preživjeti na promatranjima pri temperaturama daleko ispod nule itd. itd. Eto, sad smo vidjeli meteore, tj. imamo sirove podatke, koje treba obraditi. A obrada je zapravo prilično zahtjevna, tako da je poglavlje "Analiza promatranja" najveće i sadrži najveći broj tablica, formula i sl. Sve je uskladeno sa standardima Međunarodne meteorske organizacije Na kraju ćete naći opis nekih najatraktivnijih meteorskih potoka.

Tu su gotova dva dijela od kojih se knjiga sastoji, ali sama knjiga fizički nije time zakljućena. U nekoliko dodataka naći ćete kako se računa longituda Sunca, lokalno zvjezdano vrijeme, naučit ćete se prebacivati iz Gregorijanskog u Julijanski kalendar, naći ćete tu i osnove sferne trigonometrije. Onda slijedi tablica meteorskih potoka (s njihovim karakteristikama, koje trenutno vrijede) pa poligoni za određivanje granične magnitude. Prava knjiga te vrste ne bi bila potpuna bez indeksa, tako da je opremljena i time, a svako poglavlje prati i opširna bibliografija.

Mislim da će ova njiga biti dobar izvor informacija svima koji se žele ili se već bave meteorima. Početnicima to može služiti kao udžbenik, amaterima kao priručnik i kao inspirativno štivo za daljnji rad na meteorima, a mislim da će i profesionalci tu naći dosta duhovne hrane za sebe.

Izdavač je Sveučilišna knjižara (nakladničko poduzeće, koje je ‘kčerka’ Izvora), a knjiga bi se u prodaji trebala pojaviti pocetkom prosinca.

Working Group on Laboratory Astrophysics

Koordinacija u astroznanosti nastoji se proširit globalno i u tom smislu osnovana je radna grupa u okviru American Astronomical Society s namjerom da se poboljšaju veze između korisnika podataka i onih koji podatke stvaraju. Svi zainteresirani su dobro došli pridružit se toj incijativi, a više o detaljima u dodatku.

The American Astronomical Society (AAS) Working Group on Laboratory Astrophysics (WGLA) is charged with improving the interaction between the data users (astronomers, astrophysicists, astrochemists, planetary scientists, etc.) and the data providers (laboratory astrophysicists and astrochemists, i.e., all experimentalists and theorists carrying out research motivated by problems in astrophysics, astrochemistry, and planetary science).  The WGLA promotes the coordination of research and knowledge between astronomy and other branches of science (physics, chemistry, geology, biology) and is guided by advancing astronomy through the promotion of laboratory astrophysics and astrochemistry. The WGLA also holds and sponsors topical sessions at AAS meetings and at AAS division meetings (DPS, SPD, HEAD, etc…) and promotes interaction with national and international science organizations.

The WGLA represents scientists in six areas of research: atomic, molecular, solid matter, plasma, nuclear, and particle physics. Chemistry is included as part of molecular physics.  Since astronomy is primarily an observational science detecting photons, atomic, molecular, and solid state processes that produce the observed photons are a main focus.  Because our understanding of the Universe also relies on knowledge of the evolution of matter (nuclear and particle physics) and of the dynamical processes shaping it (plasma physics), the focus also incorporates work in these areas as well.  Planetary science, involving in-situ measurements of solar system bodies, requires knowledge from atomic, molecular, and solid state physics, in particular.

A full description of the WGLA can be found at

http://members.aas.org/comms/wgla.cfm.

To better accomplish our mandate, the WGLA has recently created an email list which you can join and to which you can send laboratory astrophysics related announcements.  From time to time the WGLA will also send out email announcements.  Hence we encourage all those interested to go to

 http://lists.aas.org/cgi-bin/mailman/listinfo/wgla

and to join the listserv.

WGLA members

Michael A’Hearn (University of Maryland) — UV/Vis spectroscopy,
planetary science

Nancy Brickhouse (Harvard-Smithsonian Center for Astrophysics) —
databases for modeling

John Cowan (University of Oklahoma) — nuclear astrophysics

Paul Drake (University of Michigan) — plasma physics/high density
plasmas

Steven Federman (University of Toledo) — UV/visible atomic and
molecular physics (Past Chair 2007-2008)

Gary Ferland (University of Kentucky) — modeling

Adam Frank (University of Rochester) — astronomical plasmas

Murthy Gudipati (JPL) — Planetary ices

Wick Haxton (University of California at Berkeley) — nuclear physics

Eric Herbst (Ohio State University) — astrochemistry

Michael Mumma (NASA/GSFC) — IR spectroscopy, planetary science

Farid Salama (NASA/Ames) — UV/visible, IR spectroscopy including
solids as well as planets (Chair)

Daniel Wolf Savin (Columbia University) — atomic and molecular
collisions

Lucy Ziurys (University of Arizona) — mm/sub-mm spectroscopy

Zvjezdane vatre delakog svemira

Promocija i potpisivanje novog izdanja knjige u sklopu Interlibera, 32. međunarodnog sajma knjiga i učila.

Subota, 14. studenoga 2009. godine u 15 sati na glavnoj pozornici u paviljonu 6 Zagrebačkoga velesajma.

O knjizi će govoriti autor prof. dr. sc. Vladis Vujnović, urednica Suzana šijan, prof., recenzent dr. sc. Drago Roša i lektorica Dunja Pavlović, prof.

Predavanja HAD i IRB




Astroznanost je danas
jedna od interdisciplinarnih područja istraživanja koja se najbrže razvija, i objedinjuje
fiziku,kemiju i biologiju. Temeljem toga Hrvatsko astronomsko društvo, u zajednici
s institutom Ruđer Bošković, pokrenulo je inicijativu za održavanjem redovitih,
jednom mjesečno, predavanja naših znanstvenika čije je istraživanje neposredno
ili posredno povezana sa svemirom. Ideja je da se znanstvenici, ali i svi
kojima su teme zanimljive, okupe i u zajedničkom druženju proširuju interes
svojih istraživanja.  Predavanja nisu
zamišljena da budu popularna ali interdisciplinarni karakter druženja zahtjeva
da budu dovoljno razumljiva da potaknu znanstvenike iz navedenih područja na  moguću suradnju. Naročito su dobrodošli
studenti fizike, kemije i biologije kojima predavanja mogu poslužit za buduće
usmjerenje interesa.

Ovo je opća
informacija o seriji HAD i IRB predavanja, ujedno i poziv svih zainteresiranih
da pošalju sugestije tema i predavača. Obavijesti o predavanjima mogu se naći u
kalendaru na stranicama HAD-a (
http://astronomija.hr/) ili na stranicama IRB-a.  Ujedno će se pozivi slat putem elektronske
pošte ili internom elektronskom mrežom akademskih ustanova. 

Prvo će
predavanje bit  19. Studenog 2009,
detalji se mogu naći na stranici HAD-a.

Galilejeva noć na Ruđeru, 22.10.2009

Kao nastavak uspješne manifestacije koja se održala na Trgu Bana Jelačića krajem rujna, u četvrtak, 22.10.2009. održati će se još jedna Galilejeva noć na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu sa početkom u 18 sati. Tom prilikom biti će priređena dva popularno-znanstvena predavanja: „Kako spoznajemo svemir?“ od Tomislava Surića i „Amaterska astronomija danas“ od Marka šimca. Nakon predavanja, u 19:30 sati svi prisutni posjetitelji moći će promatrati nebo pomoću nekoliko teleskopa sve do 23 sata. U slučaju lošega vremena biti će upriličena izložba teleskopa i astronomska radionica u zatvorenome. I u sklopu ove manifestacije svi posjetitelji moći će prisutnim demonstratorima na teleskopima postavljati pitanja vezano za amatersku astronomiju i astronomiju općenito.

Letak i program za Galilejevu noć na Ruđeru (22.10.2009) možete naći ovdje.

Galilejeva noć u Zagrebu – 26.9.2009

 U sklopu akcije Galilejeve noći koja spada pod jedan od glavnih projekata Međunarodne godine astronomije 2009. u Zagrebu će se na Trgu Bana Jelačića i Dolcu u subotu, 26.9.2009 održati javno promatranje od 10:00 do 22:00 sata. Od 10-19h je planirano promatranje Sunca, a na trgu će biti postavljena ukupno 4 štanda koja će izlagati prigodna astronomska izdanja. U šatoru će biti organizirana astronomska radionica sa nagradnom igrom, a biti će prikazan i film „50 godina istraživanja“ povodom 40 obljetnice slijetanja čovjeka na mjesec (Apollo 11). Od 19-22h će biti postavljeni teleskopi i na Dolcu gdje će svi prisutni građani moći pogledati Mjesec i planete uživo.

Kratki program u pdfu možete pogledati ovdje.