Dani Nikole Tesle u Tehničkom Muzeju

Pitanje prirode struje koja će postati opće primijenjena u prijenosu energije na daljinu otvoreno je 1890. kada je aktualizirano pitanje načina korištenja energetskoga potencijala rijeke Niagare. Glavni protagonisti elektrifikacije Amerike i lideri dvije vodeće elektro-kompanije Edison i Westinghouse, imali su različite stavove oko pitanja prirode struje koju treba koristiti u prijenosu, izmjenične ili istosmjerne. Suprotstavljeni stavovi doveli su do stanja koje je opisano kao „rat struja“. U pozadini ovog „rata“ stajali su krupni investitori koje su predvodili J. P. Morgan, Darius Ogden Mills i John Jacob Astor.

1893. Početak javnog rada centrale dogodio se u ponoć 15/16. 11. 1896. Nakon prvog obilaska Niagare, Tesla je zapisao u knjigu utisaka: „Ja sam u New Yorku, ali je moje srce na Niagari.“
Već od 1895. stručnjaci, članovi kraljevskih porodica, znatiželjnici i radoznali putnici u velikom broju su počeli da dolaze na Niagaru. Samo u prvoj godini rada posjetili su je predstavnici 31 naroda. Posjetioci Niagare i danas u njoj vide „ne samo odvažan inženjerski i privredni poduhvat, nego i golemi korak u pravom smjeru, označen egzaktnom naukom i čovjekoljubljem“, kako je Tesla uočio 1897. godine.

Među osobama iz poslovno-financijskog svijeta SAD-a, čije su odluke imale presudan utjecaj na tok elektrifikacije i industrijalizacije te zemlje, izdvaja se ime John Pierpont Morgana (1837-1913).
Položaj koji je obitelj Morgan imala krajem 19. i početkom 20. stoljeća građen je duže od jednog stoljeća. Počeci trgovinskog, financijskog i ekonomskog poslovanja te društvenog utjecaja obitelji sežu do 18 stoljeća. Devedesetih godina 19 stoljeća J. P. Morgan već je imao poziciju koja će mu omogućiti da u narednim godinama stekne vodeću ulogu u međunarodnom ekonomskom poslovanju. Do danas se smatra jednom od centralnih figura koja je kreirala modernu svjetsku ekonomiju. Kompanije čijem je stvaranju doprinio postoje i danas – General Electric, United States Steel Corporation (U.S. Steel) i AT&T.
U odnosu prema Tesli, Morgan je osoba koja će indirektno i direktno utjecati na sudbinu primjene Teslinih patenata. Indirektno kada je riječ o primjeni Teslinih patenata na Niagari, a direktno u slučaju primjene Teslinih patenata iz područja bežičnog prijenosa energije i financiranja njegovih eksperimenata na Long Islandu.

Nikola Tesla dobro je poznat po svojim izumima na polju elektrotehnike. No manje su poznata njegova uglavnom dosad nepriznata otkrića iz fizike, koja su prethodila priznatim otkrićima drugih fizičara kojima je dodijeljeno skoro desetak Nobelovih nagrada (elektron, rendgenske zrake, kozmičke zrake, laser, nuklearne pretvorbe, logički sklopovi, električna svojstva bioloških stanica itd.).

Predavanje donosi osvrt na recepciju predavanja o prosudbi Teslinog nasljeđa i njegove energetsko-moralne paradigme, pod naslovom: Kritičke prosudbe nasljeđa Nikole Tesle važne za suvremenu znanost i društvo, što ga je T. Petković održao na svjetskom 23. kongresu o povijesti znanosti i tehnologije (ICHST 2009) u Budimpešti, 28. srpnja – 2. kolovoza 2009. Kongres je bio posvećen prirodnim i tehničkim znanostima i tehnologiji, povijesti i filozofiji znanosti, a sudjelovalo je 1300 registriranih sudionika iz 60 zemalja. Teslino nasljeđe na Sveučilištu u Zagrebu, navedeno je prilozima eminentnih sveučilišnih profesora fizike i elektrotehnike (I. Supek, M. Paić, V. Lopašić, T. Bosanac, V. Muljević, …) koje nadovezuju suvremeni istraživači, povjesničari i studenti u Hrvatskoj. U ovme predavanju naglašava se trajna inspiracija inženjerima, fizičarima, studentima i povjesničarima Teslinim djelom, što je bio i metodološki princip nastajanja referata za 23. ICHST, za kojeg je predsjednik DHST-a prof. dr. R. L. Numbers (Sveučilište Wisconsin) preporučio da bude "kritička prosudba Teslinog nasljeđa, a ne slava njegovih dostignuća". Najnoviji proboj u zadnjih nekoliko godina, uvažavajući Teslino nasljeđe, napravio je M. Soljačić i suradnici (MIT, 2007 – 2009) razvijajući metodu neradijativnog prijenosa snage, na malim udaljenostima od nekoliko metara za napajanje komunikacijske elektronike (prijenosna računala, roboti, mobiteli, …). Soljačić i suradnici izračunali su i poopćili metodu dvaju rezonantnih objekata (npr. velikih zavojnica s desetak ili više zavoja ili dvaju dielektričnih diskova) koji prenose snagu u tzv. jakom režimu vezanja, na frekvenciji oko 10 MHz i valnoj duljini od 30 metara. Najnoviji proračuni koji uračunavaju sve moguće gubitke u prijenosu i apsorpciji elektromagnetskog zračenja dvaju rezonantnih objekata, uvažavajući i slučajno ljudsko biće u tome činu, dosežu teorijsku efikasnost prijenosa snage veću od 60%.
U drugome dijelu predavanja student 3. godine FER-a Dalibor Gašić (preddiplomski studij: Elektrotehnika i informacijska tehnologija, modul: Elektronika) ukratko će prikazati svoj završni rad pod naslovom: Problem prijenosa elektromagnetske snage na blizinu ( mentor: T. Petković). U izlaganju će se napose opisati najnoviji proračuni i rezultati pokusnih uređaja za prijenos elektromagnetske snage na udaljenostima od nekoliko metara.

Autor: Ante Soza

Test bio Pregledaj sve objave od Ante Soza