Sažetak:
U skladu s najnovijim istraživanjima, ne samo u području mineralogije i geologije, nego i fizike i drugih prirodnih znanosti, sve više je informacija o nastanku Zemlje, kao svemirskog tijela i njezinom razvoju.
Današnja istraživanja pokazuju da ima mnogo sličnosti u razvoju Zemlje i drugih terestričkih članova Sunčevog sustava. Očigledno je da su podaci o najstarijim stijenama na Zemlji u raskoraku s podacima o sastavu meteorita. Već je početkom 20. stoljeća općeprihvaćeno mišljenje da je srednji sastav Zemljine kore odgovarajući sastavu hondritnih meteorita. Ipak u tim meteoritima je pronađen vrlo mali broj minerala (samo petnaestak), a danas je u Zemljinoj kori pronađeno oko 6000 mineralnih vrsta.
U vrlo starim stijenama na Zemlji mogu se pronaći minerali koji ukazuju na uvjete bitno različite u odnosu na današnje. Takvi uvjeti nisu omogućavali nastanak mnogih mineralnih vrsta koje danas srećemo, ponekad i učestalo. Zato je i u ovim stijenama ograničen broj mineralnih vrsta.
Ovakvi zaključci nalaze potvrdu i u najnovijim pogledima na razvoj Sunčevog sustava, osobito pri istraživanju pomoću međuplanetarnih letjelica. Sakupljanjem velikog broja informacija prvenstveno o terestričkim planetima i prirodnim satelitima u Sunčevom sustavu može se rekonstruirati evolucija minerala, a samim time i veliki dio raznih stadija u razvoju Zemlje. Upoznajući druga svemirska tijela možemo s velikom vjerojatnošću reći da odgovaraju raznim fazama u razvoju Zemlje.
