U organizaciji Dark-Sky Slovenija na otoku Lastovo će se od 14. do 19.9.2009 održati drugi Internacionalni Dark Sky Kamp. Lastovo je prema nekim mjerenjima najmračnije mjesto u Europi sa iznimkom La Palme koja se nalazi na 2400m nadmorske visine. U sklopu kampa će biti priređena raznolika predavanja međunarodnih stručnjaka. Više o dark sky kampu možete saznati na stranicama http://www.darkskyparks.org/ ili pogledati flyer u pdfu. Svi prisutni su također pozvani na 9. Europski Simpozij za Zaštitu Noćnog Neba koji će se održati od 17. – 19.9.2009 u Irskoj, Armagh (http://www.lightpollution2009.eu/). I na kraju jedna dobra vijest iz Slovenije – nakon uvođenja zakona o svjetlosnom onečišćenju u Sloveniji su vidljivi i prvi rezultati. Mnoge općine već sad bilježe uštedu električne energije od 60%. U opservatoriju Zaplana koji je udaljen samo 22km od Ljubljane izmjeren je pad svjetlosnog onečišćenja od 10% u odnosu na protekle godine.
Kategorija: Arhiva
Problem previše informacija
Moderna tehnologija omogućuje pribavljanje informacija sve večom brzinom što stvara problem kako iz njih odabrati bitne. Karakter istraživanja mora se u tom smislu promjenit, od nekad intuicijom ispunit prazninu manjka informacija do sada intuicijom odabrati pravu informaciju. Vrijedno pogledati studiju objavljenu u časopisu NATURE.
Odlučeno – Mauna Kea mjesto za trideset metarski teleskop
Mauna Kea in Hawaii has beaten off competition from Cerro Armazones, in Chile’s Atacama desert, to host the Thirty Meter Telescope . Henry Yang, chancellor of the University of California, Santa Barbara, and chair of the telescope’s board of directors, announced the winning site on 21 July. The decision has been two years in the making, he said.
Mauna Kea, which already hosts many other telescopes, was picked over its Chilean rival for its superior observing climate. It is higher and drier, has less atmospheric turbulence, and its average temperature fluctuates less through the year and over a day, notes board member Richard Ellis of the California Institute of Technology in Pasadena.
Construction of the telescope, which will cost around US$1 billion, is scheduled to begin in 2011 and
end in 2018.
NATURE
Vol 460|30 July 2009
Otvorena zvjezdarnica u Makarskoj
Astronomsko društvo Orion iz Makarske otvorilo je zvjezdarnicu 25. srpnja 2009. Glavni pokretači projekta, i njegovi izvršitelji, jesu Gloryan Grabner i Robert Zovko. Zvjezdarnica će biti astronomsko središte ovog dijela Dalmacije, u svrhu istraživanja i obrazovanja.
Zvjezdarnica je smještena u spomen parku, uz spomenik palim borcima
NOB-a, na uzvisini oda samo 50 m iznad mora. Blizina gradskog korza idealna je za pristup učenika i građanstva:
http://www.astro.hr/IYA_2009/20090725_Makarska/090725_makarska_obs_079s.jpg
http://www.astro.hr/IYA_2009/20090725_Makarska/090725_makarska_obs_007s.jpg
http://www.astro.hr/IYA_2009/20090725_Makarska/090725_makarska_obs_047s.jpg
http://www.astro.hr/IYA_2009/20090725_Makarska/090725_makarska_obs_064s.jpg
Najodgovorniji za izgradnju, Robert, Gloryan i Goran iz AD Orion, Makarska, u kupoli kraj teleskopa:
http://www.astro.hr/IYA_2009/20090725_Makarska/090725_makarska_obs_095s.jpg
Sa sveukupnom cijenom izgradnje, modifikacija, parketa, bojanja, kupole
(5 m "Ash dome", koju su sami montirali iz dijelova!), izrade njene
automatike, Celestrona 14, Atik CCD kamere potrošeno je manje od 400
kuna!
Sa južne strane "tornja" zvjezdarnice montirana je kamera HMM-a.
http://www.astro.hr/IYA_2009/20090725_Makarska/090725_makarska_obs_109s.jpg
Početkom školske godine kreću programi za škole
grada Makarske i okolice. Istraživaćki projekti kojima se kane baviti
ovisiti će o testu teleskopa, seeingu, lm-u, LP-u i ostalim nočnim
morama opažaća.
Pogled prema sjeveru, prema Biokovu:
http://www.astro.hr/IYA_2009/20090725_Makarska/090725_makarska_obs_091s.jpg
http://www.astro.hr/IYA_2009/20090725_Makarska/090725_makarska_obs_016s.jpg
Sam čin "presjecanja" vrpce od najmladjih članova društva:
http://www.astro.hr/IYA_2009/20090725_Makarska/090725_makarska_obs_084s.jpg
Otrkiven do sada najdalji objekt – GRB090423
Teleskop SWIFT u orbiti otkrio je snažan signal u gama području u dalekom svemiru. Mjerenjem je ustanovljeno da je to objekt s do sada največim crvenim pomakom, dakle do sada otkriven najudaljeniji objekt.
A gamma-ray burst detected in April by NASA’s Swift orbiter has a higher redshift (z
= 8.26 ± 0.08) than any other celestial entity for which a redshift has
been measured—except for the cosmic microwave background (CMB) at z
≈ 1100. That means the massive star whose collapse to a black hole the
GRB is presumed to manifest was significantly more distant than any
star or galaxy yet observed. Its demise provides a glimpse of the
cosmos just 625 million years after the Big Bang. Beyond revealing that
such stars already existed back then and providing a first
approximation to their formation rate, the discovery adds a potentially
powerful new probe to the search for the first generation of stars and
the investigation of how UV radiation from early stars reionized the
intergalactic medium. After the first moment of cosmic transparency,
signaled by the CMB, and before there were stars, almost all the
primordial hydrogen and helium was unionized. To reconstruct the
history of cosmic reionization, one seeks to measure the absorption by
neutral atomic hydrogen of light arriving from sources at various very
high redshifts. Such observations with quasars have revealed that
cosmic reionization was essentially complete by z = 6 (950
Myr after the Big Bang). But high-redshift GRBs seem to be essential
for tracing its earlier stages. GRBs are briefly luminous enough to be
seen at much greater distances than quasars. (N. R. Tanvir et al., http://arxiv.org/abs/0906.1577; R. Salvaterra et al., http://arxiv.org/abs/0906.1578.)—Bertram Schwarzschild
Zašto volimo astronomiju?
Prelijepo nebo nad Lastovom kako ga je uhvatio Saša Kosanović ove zime. Koliko od nas može uživati u tim ljepotama i maštat? A kad znamo da je upravo mašta temelj kreativnosti, pitanje je da li je polagano gubimo? Više od tih ljepota.
Slike zimskog neba s Lastova, koje je snimio fotograf Saša Kosanović, za vrijeme zimske ekspedicije mjerenja sjaja neba. Slike je objavio National Geographic – Hrvatska u srpanjskom broju 2009.
Prekrasno nebo, svjetlosno onečišćenje stize s 180 km udaljenog Barija (Italia)
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC5765.jpg
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC5746.jpg
Svjetlosno onečišćenje koje stiže s Vele Luke na Korčuli (i Ublija):
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC5598.jpg
Nebo u centralnom dijelu dio otoka, uz cestu i svjetla automobila:
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC5643.jpg
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC5648.jpg
Pozicioniranje astrografa tijekom proba snimanja:
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC5763.jpg
Dodatak:
Svjetlosno oneciscenje zvjezdarnice Tičan:
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC6685-2.jpg
drugo najbolje nebo u Hvatskoj, Petrova Gora:
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC8623.jpg
Hrvatska meteorska mreža – izvješće
Hrvatska meteorska mreža je jedan od rijetkih zajedničkih projekata hrvatskih astronoma. Aktivnost je impresivna što potvrđuje i izvješće .
Posjet AU Korčula
25 lipnja 2009 posjetio sam AU Korčula koja je iz više razloga bila inspirativna. Aktivna udruga s lijepim brojem članova,
na perkrasnom otoku i prekrasnom gradu Korčuli. Sastao sam se desetak članova i
u razgovoru dotakli teme koje nas sve bole, ali i neke dodatne koje su posebne
za amaterska društva; manjak suradnje s profesionalcima iz astro-znanosti ali i
sa sestrinskim društvima . Jedan razlog
je sigurno prometna izoliranost Korčule, ali sigurno i pomanjkanje interesa za
šire ukupljanje astronoma, prije svega na nekim zajedničkim projektima. Jedan
od tih nudi se na Korčuli, na vrhu Sv. Staša, gdje postoji napuštena od bivše
vojske zgrada koja je služila za komunikaciju. Zgrada je u načelu dodjeljena AU Korčula, koju
dijeli s radioamaterima i lovcima. Zgrada je na izvanrednom položaju, u blizini
grada Korčule, na visini od 400 m u klimatskom području skoro idealnim za astronome. Snimio sam video koji pokazuje zgradu, gdje se vidi koliko malo je potrebno
pa da se pretvori u zvjezdarnicu. Recimo s robot kamerom, tako da se može
koristit i šire od same zvjezdarnice. Dodatna je pogodnost da bi nadzor vodila AU Korčula. Osim toga,
zvjezdarnica bi bila i središte za astro-turizam, ne za turiste koji su se došli
odmorit, pa im se usput nudi promatranje zvijezda. Prije svega to bi bila ponuda za
astronome amatere iz svijeta koji bi došli gledati zvijezde ali usput bi
uživali u blagodatima prekrasnog okoliša. Takovih akcija ima puno po svijetu.
Ne treba se reči koliko bi to bilo od značaja za hrvatske astronome, koji bi
uspostavili neposredne kontakte s istomišljenicima. Dakle, razmislimo kako
takav jedan san pretvorit u stvarnost.
Noć pod zvijezdama na „Ruđeru“, 2.7.2009
Institut Ruđer Bošković i Hrvatsko astronomsko društvo pozivaju Vas na Noć pod zvijezdama na ‘Ruđeru’ koja će se održati u četvrtak, 2. srpnja 2009. godine s početkom u 22 sata na Institutu Ruđer Bošković, Bijenička cesta 54, Zagreb. Promatranje noćnog neba organizira se u sklopu obilježavanja Međunarodne godine astronomije te u susret proslavi 60. godišnjice Instituta Ruđer Bošković.
U sklopu programa posjetitelji će u imati priliku pogledati NASA-in dokumentarni film o prvim koracima čovjeka po Mjesecu s početkom u 20 sati, a nakon filma naši će ih astronomi volonteri uputiti u tajne svemira i pomoći im da kroz teleskop pronađu Mjesec, Saturn, Messierove objekte, zvijezde Albireo, Mizar i Alkor. Ova promatranja najbolja su prilika da građanima pokažemo kako je to bilo prije 400 godina kada je Galileo Galilei po prvi puta okrenuo svoj teleskop i otkrivao ljepote svemira ili kada je već u 18. stoljeću Josip Ruđer Bošković u svojoj zvjezdarnici u Milanu uz pomoć atomistike predvidio postojanje zvijezda s vrlo gustom i vrlo razrijeđenom materijom tzv. divove i patuljke, koji su otkriveni tek u 20. stoljeću. Želja je organizatora ovim događajem pružiti građanima jedinstveno astronomsko iskustvo, a tko zna možda nekome pođe za rukom pronaći baš onaj krater na Mjesecu koji nosi ime slavnog Ruđera Boškovića.
Institut ‘Ruđer Bošković’ organiziranjem događaja kao što su Otvoreni dani ili Noć pod zvijezdama na ‘Ruđeru’ nastoji tajne i ljepote znanosti podijeliti sa svojim kolegama i studentima te ih približiti hrvatskim građanima. S obzirom da 2010. godine Institut obilježava 60. godišnjicu svojega postojanja, tijekom sljedeće godine planiramo nekoliko ovakvih događanja.
SAŽETAK PROGRAMA:
20:00 – 21:45h
Projekcija NASA-ina dokumentarnog filma
(III. Krilo, Dvorana III)
22:00 – 00:00h
Promatranje neba
(Odbojkaško igralište IRB-a)
Korak u traženju života na extrasolarnim planetima
Barem na jednom planetu u svemiru postoji život, na Zemlji. Kako se to iz velike udaljenosti gledajući Zemlju može ustanoviti? Spektroskopijom. Spektar Zemlje je izmjeren promatrajući Mjesec za njegove pomrčine.