Zašto volimo astronomiju?

Prelijepo nebo nad Lastovom kako ga je uhvatio Saša Kosanović ove zime. Koliko od nas može uživati u tim ljepotama i maštat? A kad znamo da je upravo mašta temelj kreativnosti, pitanje je da li je polagano gubimo? Više od tih ljepota.

Slike zimskog neba s Lastova, koje je snimio fotograf Saša Kosanović, za vrijeme zimske ekspedicije mjerenja sjaja neba. Slike je objavio National Geographic – Hrvatska u srpanjskom broju 2009.

Prekrasno nebo, svjetlosno onečišćenje stize s 180 km udaljenog Barija (Italia)

http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC5765.jpg
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC5746.jpg

Svjetlosno onečišćenje koje stiže s Vele Luke na Korčuli (i Ublija):
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC5598.jpg

Nebo u centralnom dijelu dio otoka, uz cestu i svjetla automobila:
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC5643.jpg
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC5648.jpg

Pozicioniranje astrografa tijekom proba snimanja:
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC5763.jpg

Dodatak:
Svjetlosno oneciscenje zvjezdarnice Tičan:
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC6685-2.jpg
drugo najbolje nebo u Hvatskoj, Petrova Gora:
http://www.astro.hr/images/Sasa_Kosanovic/hr_astro/sasa_DSC8623.jpg

Posjet AU Korčula




25 lipnja 2009 posjetio sam AU Korčula koja je iz više razloga bila inspirativna. Aktivna udruga s lijepim brojem članova,
na perkrasnom otoku i prekrasnom gradu Korčuli. Sastao sam se desetak članova i
u razgovoru dotakli teme koje nas sve bole, ali i neke dodatne koje su posebne
za amaterska društva; manjak suradnje s profesionalcima iz astro-znanosti ali i
sa sestrinskim društvima .  Jedan razlog
je sigurno prometna izoliranost Korčule, ali sigurno i pomanjkanje interesa za
šire ukupljanje astronoma, prije svega na nekim zajedničkim projektima. Jedan
od tih nudi se na Korčuli, na vrhu Sv. Staša, gdje postoji napuštena od bivše
vojske zgrada koja je služila za komunikaciju.  Zgrada je u načelu dodjeljena AU Korčula, koju
dijeli s radioamaterima i lovcima. Zgrada je na izvanrednom položaju, u blizini
grada Korčule, na visini od 400 m u klimatskom području skoro idealnim za astronome. Snimio sam video koji pokazuje zgradu, gdje se vidi koliko malo je potrebno
pa da se pretvori u zvjezdarnicu. Recimo s robot kamerom, tako da se može
koristit i šire od same zvjezdarnice. Dodatna je pogodnost  da bi nadzor vodila AU Korčula. Osim toga,
zvjezdarnica bi bila i središte za astro-turizam, ne za turiste koji su se došli
odmorit, pa im se usput  nudi promatranje  zvijezda. Prije svega to bi bila ponuda za
astronome amatere iz svijeta koji bi došli gledati zvijezde ali usput bi
uživali u blagodatima prekrasnog okoliša. Takovih akcija ima puno po svijetu.
Ne treba se reči koliko bi to bilo od značaja za hrvatske astronome, koji bi
uspostavili neposredne kontakte s istomišljenicima. Dakle, razmislimo kako
takav jedan san pretvorit u stvarnost.

Noć pod zvijezdama na „Ruđeru“, 2.7.2009

Institut Ruđer Bošković i Hrvatsko astronomsko društvo pozivaju Vas na Noć pod zvijezdama na ‘Ruđeru’ koja će se održati u četvrtak, 2. srpnja 2009. godine s početkom u 22 sata na Institutu Ruđer Bošković, Bijenička cesta 54, Zagreb. Promatranje noćnog neba organizira se u sklopu obilježavanja Međunarodne godine astronomije te u susret proslavi 60. godišnjice Instituta Ruđer Bošković.


U sklopu programa posjetitelji će u imati priliku pogledati NASA-in dokumentarni film o prvim koracima čovjeka po Mjesecu s početkom u 20 sati, a nakon filma naši će ih astronomi volonteri uputiti u tajne svemira i pomoći im da kroz teleskop pronađu Mjesec, Saturn, Messierove objekte, zvijezde Albireo, Mizar i Alkor. Ova promatranja najbolja su prilika da građanima pokažemo kako je to bilo prije 400 godina kada je Galileo Galilei po prvi puta okrenuo svoj teleskop i otkrivao ljepote svemira ili kada je već u 18. stoljeću Josip Ruđer Bošković u svojoj zvjezdarnici u Milanu uz pomoć atomistike predvidio postojanje zvijezda s vrlo gustom i vrlo razrijeđenom materijom tzv. divove i patuljke, koji su otkriveni tek u 20. stoljeću. Želja je organizatora ovim događajem pružiti građanima jedinstveno astronomsko iskustvo, a tko zna možda nekome pođe za rukom pronaći baš onaj krater na Mjesecu koji nosi ime slavnog Ruđera Boškovića.

Institut ‘Ruđer Bošković’ organiziranjem događaja kao što su Otvoreni dani ili Noć pod zvijezdama na ‘Ruđeru’ nastoji tajne i ljepote znanosti podijeliti sa svojim kolegama i studentima te ih približiti hrvatskim građanima. S obzirom da 2010. godine Institut obilježava 60. godišnjicu svojega postojanja, tijekom sljedeće godine planiramo nekoliko ovakvih događanja.

noc-rudjer.jpg

SAŽETAK PROGRAMA:

20:00 – 21:45h
Projekcija NASA-ina dokumentarnog filma
(III. Krilo, Dvorana III)

22:00 – 00:00h
Promatranje neba
(Odbojkaško igralište IRB-a)

Uspjeh hrvatske astrofizike

Dr. Dejan Vinković sa Sveučilišta u Splitu objavio je članak u časopisu Nature o mehanizmu miješanja prašine oko mladih zvijezda, kao prvi korak prema stvaranju planeta.




Letter

Nature 459, 227-229 (14 May 2009) | doi:10.1038/nature08032;
Received 11 January 2009; Accepted 31 March 2009

Radiation-pressure
mixing of large dust grains in protoplanetary disks

Dejan Vinkovic acute

  1. Physics Department, University of Split, Nikole Tesle
    12, 21000 Split, Croatia

Correspondence to: Dejan Vinkovic acute1
Correspondence and requests for materials should be addressed to the author
(Email: vinkovic@pmfst.hr).

Top of page

Abstract

Dusty disks around young stars are
formed out of interstellar dust that consists of amorphous, submicrometre
grains. Yet the grains found in comets1 and meteorites2, and traced in the spectra of young stars3, include large crystalline grains that
must have undergone annealing or condensation at temperatures in excess of
1,000 K, even though they are mixed with surrounding material that never
experienced temperatures as high as that4. This prompted theories of large-scale
mixing capable of transporting thermally altered grains from the inner, hot
part of accretion disks to outer, colder disk regions5, 6, 7, but all have assumptions that may be
problematic8, 9, 10, 11, 12. Here I report that infrared radiation
arising from the dusty disk can loft grains bigger than one micrometre out of
the inner disk, whereupon they are pushed outwards by stellar radiation
pressure while gliding above the disk. Grains re-enter the disk at radii where
it is too cold to produce sufficient infrared radiation-pressure support for a
given grain size and solid density. Properties of the observed disks suggest
that this process might be active in almost all young stellar objects and young
brown dwarfs.