Od 12. Travnja do 3. Svibnja 2021 u izlozima knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu na Cvjetnom trgu možete pogledati izložbu noćnih fotografija „Hrvatska pod zvijezdama“ autora Branka Nađa. Izložba donosi fotografije noćnih pejzaža, nastalih na znamenitim hrvatskim turističkim lokacijama, poput Nacionalnog parka Plitvička jezera, Novigrada na Dobri, Petrove gore i Novog Vinodolskog. Na fotografijama su zabilježene noćne nebeske pojave poput Mliječne staze, sazvježđa Orion, meteorskog roja Perzeidi, komete Neowise itd. Zbog epidemioloških mjera, izloženo je samo devet velikih fotografija u izlozima Knjižnice, dok su ostale fotografije dostupne u obliku online izložbe koju možete posjetiti ovdje.
Kategorija: Novosti
Otvoren likovni natječaj “Umjetnost za svemir“
Pozivaju se učitelji/ce u osnovnim školama i odgojitelji/ce u vrtićima na sudjelovanje u likovnom natječaju „Umjetnost za svemir“. Natječaj je otvoren do 20. travnja 2021., a organiziran je u sklopu Nastavničke sekcije Hrvatskog astronomskog društva u suradnji s timom nacionalnih koordinatora za edukaciju iz astronomije međunarodne astronomske unije (IAU/NAEC Hrvatska) u sklopu projekta “Space for Art”. Objava rezultata natječaja bit će 5. svibnja. 2021. na ovim web stranicama, a više informacija o samom natječaju može se dobiti ovdje. Izjava o suglasnosti roditelja za sudjelovanje na natječaju (prikupljanje, obrada i objava osobnih podataka) je dostupna ovdje.
Dr. sc. Bojan Vršnak u 2% najcitiranijih znanstvenika svijeta
Pod vodstvom profesora Johna Ioannidisa objavljena je studija o znanstvenoj citiranosti koja rangira oko 160 000 najcitiranijih svjetskih znanstvenika u svim disciplinama i obuhvaća 2% svjetskih znanstvenika u svakoj pojedinoj grani znanosti. Na listi se nalazi ukupno 47 hrvatskih znanstvenika od čega su 23 sa Sveučilišta u Zagrebu, a među njima je i naš Dr. sc. Bojan Vršnak.
U studiji je mjerena citiranost i utjecaj znanstvenika u razdoblju 1996.-2019. iz Scopus baze podataka. Također je napravljena je klasifikacija znanstvenika u ukupno 22 polja i 176 grana te je primijenjen složen model koji koristi šest standardiziranih mjerila znanstvene produktivnosti. U istoj studiji objavljena je i lista najcitiranijih znanstvenika za 2019. godinu.
Upoznajte hrvatske astrofizičarke
Povodom Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti na platformi Astroučionica predstavljene su hrvatske astrofizičarke: Ana Babić, Željka Marija Bošnjak, Lana Ceraj, Dijana Dominis Prester, Mateja Dumbović, Rajka Jurdana-šepić, Marina Manganaro, Ivana Poljančić Beljan, Marina Skender, Vernesa Smolčić i Giuliana Verbanac. Astroučionica je platforma koja se bavi popularizacijom tema vezanih za svemir, a vodi ju Vernesa Smolčić. Hrvatske astrofizičarke mozete upoznati na poveznici ovdje.
Održana 28. Skupština Hrvatskog astronomskog društva
28. Skupština HAD-a održana je 25. 9. 2020. godine u 10 sati na Zagrebačkoj Zvjezdarnici gdje je jednoglasno izabrano novo rukovodstvo Hrvatskog astronomskog društva. Nova predsjednica HAD-a je dr. sc. Rajka Jurdana-šepić, za dopredsjednika je izabran dr. sc. Darije Maričić, a za tajnicu dr. sc. Mateja Dumbović. Na sjednici su također primljeni Karmen Martinić i Lovro Palaversa kao novi članovi u HAD.
Predavanje i obilježavanje 116. objetnice Zagrebačke Zvjezdarnice
Povodom obilježavanja 116. obljetnice postojanja i djelovanja Zvjezdarnice Zagreb – Zagrebačkog astronomskog saveza,
u četvrtak 5. prosinca 2019. u 20:00 sati u prostorijama Zvjezdarnice Zagreb, Opatička 22/III kat, održati će se predavanje:
“Physics Nobel prize 2019: Evolution of the Universe and the Earth’s place in Cosmos”.
Predavač je prof. dr. Arnold Hanslmeier s Instituta za geofiziku, astrofiziku i meteorologiju, Sveučilište u Grazu, Austrija.
Skupština Hrvatskoga astronomskog društva
Pozivamo Vas na 27. redovitu Skupštinu Hrvatskoga astronomskog društva koja će se održati u srijedu, 12. lipnja 2019. godine u prostorijama Zvjezdarnice Zagreb, Opatička 22, s početkom u 18:30 sati.
Znanstvena tribina – “Svemir na različitim skalama“
Hrvatsko katoličko sveučilište poziva na znanstvenu tribinu “Svemir na različitim skalama“ u srijedu 8. svibnja 2019 u 19:00 sati koja će se održati na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Ilica 242, Zagreb. U sklopu tribine diskutirati će se o najvećim postignućima u istraživanju svemira, otvorenim pitanjima i budućim istraživačkim smjerovima, a na tribini će sudjelovati neki od prominentnih hrvatskih znanstvenika na tom području.
Održana Austrijsko-Hrvatska znanstvena radionica na Zagrebačkoj Zvjezdarnici
Od 06. do 08. Prosinca 2018. u prostorijama Zagrebačke zvjezdarnice održana je trodnevna „Austrijsko-Hrvatska znanstvena radionica: fizika Sunca i heliosfere“. Radionica je održana u sklopu bilateralnog austrijsko-hrvatskog projekta “Development of the Drag-Based-Ensemble Model for studies on the propagation of solar storms (DBEM)” u kojem sudjeluju Opservatorij Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Insitut za fiziku Sveučilišta u Grazu a pod pokroviteljstvom Hrvatskog Astronomskog Društva.
U suorganizaciji HAD-a održan znanstveni skup ISEST 2018 na Hvaru
Od 24. do 28. Rujna 2018 u hotelu Amfora na Hvaru uspješno je održan međunarodni znanstveni skup „International Study of Earth-affecting Solar Transients (ISEST) 2018 Workshop“ koji je također bio dio XVI Hvarskog astrofizičkog kolokvija. Opservatorij Hvar (Geodetski Fakultet, Sveučilište u Zagrebu) organizira Hvarski astrofizički kolokvij periodično svake 2 godine uz pomoć Hrvatskog astronomskog društva te brojnih drugih institucija kao što su SCOSTEP, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, IAGA te turistička zajednica grada Hvara . Na ISEST 2018 znanstvenom skupu je prisustvovalo preko 80 prominentnih znanstvenika iz više od 20 različitih zemalja, a skup je bio posvećen temama vezanim za svemirsku prognostiku (eng. space weather). Ova relativno nova znanstvena grana se bavi nastankom i propagacijom poremećaja sa Sunca kao što su koronini izbačaji mase (CME), sunčeve energetske čestice (SEP) i korotirajuća interakcija područja (CIR) koja utječu na Zemlju i njen bliski svemirski okoliš te mogu prouzrokovati štete u brojnim ljudskim djelatnostima (sateliti, telekomunikacije, GPS, elektroenergetske mreže).